Olea europaea – Europska maslina
Olea europaea, europska maslina (maslinovo drvo), jedan je od najprepoznatljivijih simbola mediteranskog bazena – zimzeleno, iznimno dugovječno drvo iz porodice maslinovki (Oleaceae). Cijenjena je i gospodarski (masline, maslinovo ulje) i ukrasno – zbog srebrnkastog lišća, uklesanog debla i mediteranskog karaktera koji unosi u uzgoj u posudama.
Sinonimi i nazivlje
Vrstu je opisao Linnaeus (1753). Prema Kew POWO na razini vrste navedena su samo dva sinonima, a većina povijesnih naziva pripisana je pojedinim podvrstama:
- Olea sativa Hoffmanns. & Link
- Olea pallida Salisb.
POWO razlikuje nekoliko priznatih podvrsta, npr. subsp. europaea (uzgojna maslina), subsp. cuspidata, subsp. africana, subsp. laperrinei, subsp. guanchica, subsp. cerasiformis i subsp. maroccana. U europskim jezicima biljka nosi nazive olive/olive tree (eng.), olivo (španj.), olivier (fr.), Olivenbaum/Ölbaum (njem.) i oliveira (port.); na hrvatskom je europska maslina.
Podrijetlo i izgled
Uzgojna maslina potječe iz mediteranskog bazena, a vrsta u širokom smislu obuhvaća područje od Afrike i mediteranske regije do južno-srednje Kine. To je zimzeleno drvo ili veliki grm koji obično naraste do 8–15 m, sa uvijenim, s godinama duboko brazdastim i slikovito savijenim deblom.
Listovi su nasuprotni, kožasti, lancetasti, dugi 4–10 cm, tamnosivozeleni s gornje strane i srebrnkasto bijeli s donje, što krošnji daje karakterističan, blistav izgled. Sitni, kremasto-bijeli, mirisni cvjetovi skupljeni su u metlice i prelaze u plodove – koštunice dužine 1–2,5 cm, koje dozrijevaju od zelenih do crnofioletnih, s jednom tvrdom košticom.
Otpornost na mraz i uzgoj
Maslina najbolje uspijeva u USDA zonama 8–11; neke otpornije sorte podnose kratkotrajne padove temperature do oko −9…−12°C, ali jaki mraz ih oštećuje. U hladnijoj klimi od zone 8 (npr. u većem dijelu Srednje Europe) uzgaja se u posudi: ljeti na punom suncu, a zimi u svijetloj, hladnoj i prozračnoj prostoriji (najbolje 2–10°C), s vrlo ograničenim zalijevanjem. Biljka voli hladniji zimski odmor.
Uzgoj iz sjemena
Sjemenke se nalaze u tvrdoj, drvenastoj koštici i imaju dvostruki mirovanje – fizičko (nepropusna ljuska) i fiziološko (embrij). Stoga se prije sjetve preporučuje skarifikacija (zarezivanje, brušenje ili lagano lomljenje koštice), namakanje oko jednog dana, a često i hladna, vlažna stratifikacija (nekoliko tjedana na 4–10°C). Klijaju potom na toplom (18–22°C). Klijanje je sporo i neujednačeno – traje od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, s promjenjivom snagom.
Njega i primjena
Maslina zahtijeva puno sunca i izvrsno propusno, čak i siromašno i vapnenasto tlo; vrlo je otporna na sušu, ali loše podnosi zadržavanje vode. Zalijeva se duboko, ali rijetko, dopuštajući da se tlo osuši. To je gospodarski važna vrsta (masline, maslinovo ulje), a istovremeno cijenjena ukrasna biljka, bonsai i sobno stablo. Vrijedi zapamtiti da sadnice masline ne nasljeđuju osobine kultiviranih sorti i plodove daju tek nakon mnogo godina – uzgoj iz sjemena uglavnom je ukrasni i kolekcionarski.
Zanimljivosti
Masline spadaju među najdugovječnija kultivirana stabla – neka, poput poznate masline iz Vouvesa na Kreti, stara su 2000–3000 godina i još uvijek rađaju. Maslinova grančica od antičkih vremena univerzalni je simbol mira, pobjede i obilja, prisutan u mitologiji, religiji i suvremenoj ikonografiji.
Sažetak
Europska maslina je mediteranski klasik s neusporedivim karakterom – srebrnkasti listovi i isklesani deblo unose južni ugođaj čak i na terasu u hladnijoj zoni. Uzgoj iz sjemena zahtijeva skarifikaciju, stratifikaciju i strpljenje, ali rezultat je vlastoručno uzgojeno, dugovječno maslinovo stablo.
