Hibiscus tiliaceus – Ketmia Lipowata (Sea Hibiscus, Hau)
Hibiscus tiliaceus, ketmia lipowata, poznata kao sea hibiscus ili hau, je rašireno, tropsko drvo ili grm obalnih područja iz porodice sljezovki (Malvaceae). Cijenjena je zbog srcolikog lišća i cvjetova koji mijenjaju boju, a stoljećima je pružala pacifičkim narodima vlakna i lagano drvo.
Sinonimi i nazivlje
Vrstu je opisao Linneusz (1753); baza Kew POWO prihvaća naziv Hibiscus tiliaceus L., dok neki autori izdvajaju rod Talipariti kao alternativu. Sinonimi su:
- Talipariti tiliaceum (L.) Fryxell
- Pariti tiliaceum (L.) A.Juss.
- Parita tiliaceus (L.) Scop.
- Hibiscus tiliifolius Salisb.
- Pariti tiliifolium Nakai
Na engleskom biljka nosi nazive „sea hibiscus”, „beach hibiscus” i „coast cottonwood”, a u pacifičkim jezicima, između ostalih, hau (havajski), vau, fau i purau; na hrvatskom je ketmia lipowata. Ponavljanje ovih naziva u mnogim jezicima odraz je širenja biljke austronezijskim pomorcima.
Podrijetlo i izgled
To je pantropska vrsta koja raste na obalama mora tropskih i suptropskih područja Indijskog oceana i Pacifika – od tropske Afrike i Južne Azije do sjeverne Australije i gotovo svih pacifičkih otoka (uključujući Havaje). Raste od razine mora do oko 800 m, na plažama, obalama rijeka i rubovima mangrova.
To je rašireno, zimzeleno drvo ili grm visine 4–10 m, čije se grane često lukovito savijaju i ukorjenjuju na mjestu dodira sa zemljom, stvarajući guste šikare. Listovi su veliki, srcoliki, tamnozeleni s gornje strane, a s donje svijetli i dlakavi. Cvjetovi (5–8 cm) traju jedan dan: otvaraju se ujutro jarkožuti s tamnocrvenim središtem, tijekom dana narančaste boje i prelaze u crvenu, nakon čega opadaju.
Otpornost na mraz i uzgoj
Ketmia lipowata je strogo tropska biljka, osjetljiva na mraz (USDA zone 10–11). Međutim, izuzetno je tolerantna na obalne uvjete: podnosi slanost, morsku izmaglicu, pa čak i povremeno plavljenje, te raste na koraljnim i vapnenačkim pijescima (pH oko 5–8,5). U umjerenoj klimi uzgaja se u posudi, na toplom i na punom suncu, štiteći je od mraza – u Poljskoj pod zaklonom ili kao sobna biljka.
Uzgoj iz sjemena
Sjemenke imaju tvrdu, nepropusnu ljusku, stoga ih je prije sjetve dobro skarificirati ili namakati 12–24 sata u toploj vodi – to ubrzava i izjednačava klijanje. Sije se u toplo (25–30°C), vlažno, propusno tlo; klijanje se obično javlja unutar 1–4 tjedna. Uzgoj je jednostavan; biljka se vrlo dobro ukorjenjuje i iz reznica.
Primjena
To je klasična „putnička biljka“ Pacifika – njena ljuska je davala snažno vlakno za užad, konope i mreže, a lagano drvo služilo je za izradu dijelova čamaca s plovcima (boma i plovaka). Mladi listovi i izdanci su se jeli, a čajevi od kore koristili su se za snižavanje temperature i pranje rana. Također je cijenjena ukrasna biljka i popularan bonsai objekt. U našoj ponudi to je efektna, obalna kolekcionarska biljka.
Zanimljivosti
Svaki cvijet živi samo jedan dan, otvarajući se limunastožuto s tamnim grlom i postupno crvenivši do večeri – za promjenu su odgovorni antocijani. To je također pravi stručnjak za obale: raste tik uz liniju vode, na pijesku, koralju i rubu mangrova, podnoseći sol i plavljenje tamo gdje malo drugih stabala preživi.
Sažetak
Ketmia lipowata je prekrasno, rašireno tropsko obalno stablo s cvjetovima koji mijenjaju boju i iznimnom tolerancijom na sol. Uzgoj iz sjemena je jednostavan nakon namakanja tvrde ljuske; u hladnijoj klimi uzgaja se u posudi kao egzotična, kolekcionarska biljka.
